Lončarstvo je naš najstariji zanat. U prapovijesti se najvjerojatnije voda nosila u pletenim košarama obloženim riječnom glinom. Ljudi su shvatili da glina nakon sušenja zadrži oblik košare. Kada su te košare završile blizu vatre i pepela, poslale su čvrste.
U vremenu od oko 400 godina prije Krista, zemljano posuđe se izrađivalo na lončarskom kolu u mnogim dijelovima svijeta. Egipćani su čak pravili peći za pečenje svojih glinenih posuda. Gotove su glinene predmete trljali glatkim kamenom kako bi postali sjajniji. Oko 100 godina prije Krista ljudi su naučili glinene predmete premazivati nekom vrstom glazure od kvarca, sode i minerala. Uporaba kalupa pri oblikovanju započela je u Grčkoj, a bila je unaprijeđena u Rimu tijekom I. tisućljeća pr. Kr.
Antičke Grčke vaze su vrlo su cijenjene zbog oblika i ukrasa. Gracioznih linija i oblika one govore o našoj želji za ljepotom. Keramiku su ukrašavali slikama svakodnevnog života ljudi i pričama o njihovim bogovima, božicama i herojima. Na vazama s crvenim figurama pozadina je obojena crnom bojom, a figurama je ostavljena prirodna crvena boja gline. Ponekad su boje bile obrnute. Slika ispod pokazuje nevjerojatno grčko posuđe iz 640 godine prije Krista.
Oko sredine 13. stoljeća njemački lončari počeli su proizvoditi kameninu. Ta se keramika izrađivala od finije gline i pekla na višoj temperaturi nego zemljano posuđe. Kamenina je bila žutosmeđe ili sive boje, čvrsta i prirodno neporozna.
Lagani, prozirni porculan prvi put je proizveden u Kini za dinastije Tang (618–907). Porculan se izrađivao od vrlo plastične i čiste gline zvane kaolin. Šarena dekoracija porculana postignuta je pečenjem svake boje pojedinačno nakon nanošenja. Ovo osjetljivo porculansko posuđe i figurice bile su tražene diljem Europe. Slika ispod pokazuje kinesko posuđe dinastije Yuan iz 14. stoljeća. U svojim nastojanjima da otkriju tajnu sastava kineskog porculana, europski i drugi azijski lončari razvili su mnoge varijacije u svojim tehnikama glaziranja.
Raku tehnika je posebna izrade keramike. Propucana glazura raku kermike potječe iz Japana gdje su se zdjele za čaj ručno modelirale od vrlo grube gline. Donja posuda prikazuje tu tehniku izrade iz 17. stoljeća.
Krajem 16. stoljeća, trgovački put kroz Manilu donio je keramiku iz Kine u Europu.
U Hrvatskoj su prvi keramički proizvodi vezani uz ranoneolitičku starčevačku kulturu (VII. do VI. tisućljeće pr. Kr.) u sjevernim područjima i impressokeramičku kulturu (VII. do VI. tisućljeće pr. Kr.) na jadranskoj obali i u njezinu zaleđu. Obje se odlikuju jednostavnim, zatvorenim okruglim posudama, uglavnom pečenima oksidacijskim postupkom, što je davalo crvenkaste, žućkaste i oker tonove. No, dok je starčevačka keramika svoje posude ukrašavala i slikanim motivima, jadranska impressokeramička kultura koristila se isključivo utiskivanim i ubadanim ukrasima (osobito otiskivanjem ruba školjke).
Keramički vrč iz neolitičkog naselja starčevačke kulture (Zadubravlje kod Slavonskog Broda)
You are not authorised to post comments.